in the future - u will be able to do some more stuff here,,,!! like pat catgirl- i mean um yeah... for now u can only see others's posts :c
Estrutura CPN-PLP ba PerĆodu 2025-2029 Lidera husi Jeneral TMR, iha Vise Naāin-8 inklui JosĆ© AntĆ³nio Belo (TARALEU).
DĆLI (LN): Estrutura ComissĆ£o PolĆtica Nacional-Partido da LibertaĆ§Ć£o PopulĆ”r (CPN-PLP) ba PerĆodu 2025-2029 neāebĆ© Lidera husi Jeneral Taur Matan Ruak (TMR), iha Vise Naāin-8 inklui JosĆ© AntĆ³nio Belo (TARALEU).
Jose Antonio Belo (TARALEU) ema koƱesidu ida iha mundu jornalizmu fĆ³-nia kontribuisaun makaāas iha luta libertasaun nasional toāo ukun-an. TARALEU hanesan mĆ³s inisiadĆ³r PLP iha tinan 2016. TARALEU define nia-an sai hanesan ema politiku hodi asume kargu III Vise Prezidente CPN-PLP ba perĆodu tinan 2025-2030, liuhusi Kongresu NasionĆ”l PLP iha salaun OKA-Dili.
TARALEU hanesan mos ema ida neāebĆ© sai inisiadĆ³r ba hamosu PLP iha tinan 2016. Nia envolve iha PLP dezde moris no iha tinan 2021, VIII Governu liuhusi Konsellu Ministru (KM) nomeia TARALEU sai nuāudar Prezidente Konsellu Administrasaun RĆ”dio TelevisĆ£o Timor-Leste (RTTL,Ep) ba perĆodi tinan hat no sei termina mandatu iha fulan-Maiu tinan 2025.
Maske TARALEU husi partidu opozisaun maibĆ© nia lori susesu ba RTTL,EP iha kobertura no transmisaun direita durante vizita Amo Papa Francisco nian mai Timor-Leste iha fulan-setembru 2024 hodi foti IX Governu nia oin no foti imajen Timor-Leste iha Mundu iha neāebĆ© foin daluhuk iha istĆ³ria Timor-Leste, RTTL,EP fornese OUTPUT ba Televizaun husi nasaun barak.
Durante mandantu TARALEU nia maka konsege moderniza infraestrutura RTTL no dijitaliza produsaun no emisaun RTTL nian.
Haree ba pozisaun Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL, Ep Hanesan pozisaun polĆtiku, nuneāe IX Governu bele ezonera JosĆ© AntĆ³nio Belo iha momentu saĆda deāit hodi nomeia figura seluk atu assume kargu iha RTTL, Ep.
Maske IX Governu bele hasaāi TARALEU maibĆ© hanesan Domingos Saldanha publika ona katak iha mandatu TARALEU nian mak konsege halo mudansa no hasaāi RTTL husi tahu laran Kaikoli, DĆli.
Avansa hodi kontribui matenek no kapasidade neāebĆ© iha atubele marka tan istĆ³ria no halo buat foun ba nasaun Timor-Leste š¹š± liuhusi konfiansa neāebĆ© fĆ³ husi militante PLP.
ParabĆ©ns ba Estrutura CPN-PLP foun mais tenke servisu hodi atinje mehi povu nian iha futuru.š¹š±š¹š±š¹š±
āŖ@politicaā¬ āŖ@TimorViral-m5bā¬ āŖ@tanetimorleste3690ā¬ āŖ@mokatiltimorlesteā¬ āŖ@videotimorupdateā¬
23 - 0
PREZIDENTE REPĆBLIKA KONDEKORA LUTA NAIN HAMUTUK 71
DĆli, 28 Novembru 2019
Prezidente RepĆŗblika, Francisco Guterres LĆŗ Olo ohin kondekora Luta Nain hamutuk 71 iha loron komemorasaun IndependĆ©nsia Timor-Leste ba dala 44 iha resintu Prasa da Proklamasaun, Dili.
Prezidente RepĆŗblika, bazeadu ba kompetĆ©nsia neāebĆ© temi iha alĆnea j) hosi artigu 85 Konstituisaun RepĆŗblika DemokrĆ”tika Timor-Leste, konjuga ho artigu 2, ho artigu 4, nĆŗmeru 1 no ho artigu 5, alĆnea a) hosi Dekretu-Lei nĆŗmeru 20/2009, loron 6 fulan-maiu, dekreta:
I. Sidadaun hirak tuirmai neāe hetan kondekorasaun āKolĆ”r Orden Timor-Lesteā a tĆtulo pĆ³stumo:
1. AntĆ³nio Duarte Carvarino 'Mau Learā -Primeiru Ministru
2. Hamis Bin Umar Bassarewan 'Hatta Ulas Timor'- Ministru Edukasaun
3. Vicente Manuel dos Reis 'Bie Kie Sahe' -KomisĆ”riu PĆ³litiku NasionĆ”l
4. Carlos CĆ©sar dos M. C. Correia 'Mau Lakaā- KomisĆ”riu PĆ³litiku
5. JosĆ© da Costa āMau Hodu Ran Kadalakā -KomisĆ”riu PolĆtiku
6. HĆ©lio Sanches Pina āMau Krumaā -KomisĆ”riu PolĆtiku
7. InĆ”cio Dias Fonseca āMau Solanā -Adjuntu CCF
8. Afonso Maria do SantĆssimo Redentor AraĆŗjo - Membru CCF/Adjuntu PolĆtiku Sentru Norte
9. Francisco Borja da Costa - Membru CCF
10. Maria do CeĆŗ Pereira āBi Learā-Membru CCF
11. Daniel da Costa āNahacā-Adjuntu PolĆtiku Militar/Rejiaun Haksolok
12. JoĆ£o Menezes āDara Loiā-Delegadu Komisariadu (DK)
13. Paul Alves Sarmento āTulodaā-Vise SekretĆ”riu Rejiaun
14. JoĆ£o Pinto da Cruz āKolinahac Tauametaā -KolaboradĆ³r Komisariadu (KB)
15. Adelino Carvalho āUmusegueā -Kolaborador Rejiaun
16. JosĆ© da Silva - Xefe Estadu MaiĆ³r
17. Pe. MĆ”rio do Carmo Lemos Belo - Konselleiru PolĆtiku Militar
18. JosĆ© Cirilo Correia da Silva Nunes āMau Braniā - 2o Komandante/Brigada Choque
19. Lino da āCosta Olo Kasaā- Komandante Setor/Setor Ponta Leste
20. Rosito Ximenes Belo - Komandante Unidade
21. Cipriano Ribeiro Martins āRodak Teki Timurā-Komandante Unidade 1a Unidade Guerillha
I. Sidadaun hirak tuirmai neāe hetan kondekorasaun āKolĆ”r Orden Timor-Lesteā:
1. JoĆ£o Miranda āAluc Descartesā -2.o Komandante Rejiaun
2. Benedito Dias Quintas āPunu Fanuā Adjuntu PolĆtiku Rejiaun
II. Sidadaun hirak tuirmai neāe hetan kondekorasaun āMedalla Orden Timor-Lesteā , a tĆtulo pĆ³stumo:
1. Maria Alexandrina G. Xavier āLoukauā-Asistente PolĆtika CPN no ResponsĆ”vel OPMT/FA
2. Julieta Ramos āDaha Lekas/Maria Susu Kedeā-Delegada Partidu no ResponsĆ”vel OPMT/Rejiaun Haksolok
3. Raul Duarte Isaac āHideonā- Komandante KompaƱia
4. JosĆ© Freitas Moreira āMau Lemoraiā- Komandante KompaƱia
5. Marcelino Amaral āMau Lohoā- Komandante KompaƱia/Forsa Setor
6. JĆŗlio da Costa āBesi Taur Rubyā- 2.o Komandante 5a KompaƱia/Rejiaun Nakroma
7. JosƩ Mautalo - Komandante Pelotaun
8. Fernando Lay - Espesialista Arma Pezada
9. Armindo Vila Nova Cabral āKĆ”rasā- Soldadu
10. Higino Santana āMau Glucimā- Soldadu
11. Casimiro da Costa - Soldadu
12. JosĆ© Lemos āLemosā- Soldadu
13. Pedro Gomes āBesokā- Soldadu
III. Sidadaun tuirmai neāe hetan kondekorasaun āMedalla Orden Timor-Lesteā
1. Domingas Alves da Silva āBilou Maliā -Asistente PolĆtika Militar/Rejiaun Kruzeiru no ResponsĆ”vel OPMT/OMT/FA
2. JĆŗlia Goncalves - Membru OPMT
3. LourenƧo JosĆ© Cabral āAquitoā -2.o Komandante KompaƱia
4. Elias da Costa āKasian Susarā- Komandante Pelotaun
5. Matias Menezes āMata Gaioā- Komandante Pelotaun
6. Paulino Freitas āManu Belaā- Komandante Pelotaun
7. AmĆ©lio Garcia Ximenes āMau Alsiā- Komandante Pelotaun
8. Lino Damas āMau Lakaā -Komandante Seksaun
9. Matias Soares āRan Nakaliā- Komandante Seksaun
10. MoisĆ©s GuimarĆ£es āPiksy Mauā- Komandante Seksaun
11. Raul Cipriano Madeira āSamodokā- Komandante Seksaun
12. Marciano da Cruz Soares āBou Lesaā Komandante Seksaun
13. Ćscar Nuno Cai Ximenes āNuno Kaiā-ā Elementu NĆŗkleu
14. Manuel Soares āMau Lindoā -Soldadu
15. PaĆŗlo da Costa āMau Kiakā -Soldadu
16. JoĆ£o Ximenes āAma Lekiā -Soldadu
17. Francisco Oliveira dos Santos - Soldadu
18. HorƔcio Fernandes - Soldadu
19. JoĆ£o Baptista Lopes āNamijenoā- Soldadu
20. JoĆ£o da Costa āMau Soruā-Soldadu
21. JoĆ£o Sequeira - Soldadu
22. JosĆ© da ConceiĆ§Ć£o - Soldadu
23. JosĆ© Pinto āKoto Morukā -Soldadu
24. Armindo Nunes dos Santos āMane Terusā- Soldadu
25. Justino Madeira āResi Zitoā- Soldadu
26. Lino AntĆ³nio Vasco Ribeiro āLoricoā- Soldadu
27. LuĆs da ConceiĆ§Ć£o āConceiĆ§Ć£oā- Soldadu
28. Martinho Pereira āMau Velisā- Soldadu
29. Paulino da Costa Almeida āAlinoā- Soldadu
30. Pedro Fernandes āLaiteā-i Soldadu
31. Raulino dos Santos Almeida āHakiminā- Soldadu
32. Victorino Madeira āOan Kiakā- Soldadu
33. JuliĆ£o Cabral āBureā Soldadu
34. LuĆs Gama āMauk Rubiā Soldadu
35. Agostinho Gaio āSida-Butarā Soldadu
2 - 1
Serimonia Investidura Prezidente da Republika sr.Fancisco Xavier do Amaral , iha 28 Novembru 1975.
2 - 0
Importansia coperativa ba dezemvolvimentu Comunitariu no Movimento Coperativa iha Timor Leste
Importansia coperativa ba dezemvolvimentu Comunitariu no Movimento Coperativa iha Timor Leste
(Husi: Juviano āCorroā Xavier)
Koāoperativa iha papel importante nudar pilar ida husi dezemvolvimentu ekonomia iha nasaun ida nia laran, hanesan Timor Leste nudar nasaun ida foin ukun-An iha era globalizasaun nia laran hasoru hela dezafiu oi-oin tamba dinamiku movimentu dezemvolvimentu ekonomia neāebe mosu kompetisaun no la saudavel tan neāe tengki ezizi nasaun foun ida neāe hodi hamosu strategia, modelu oi-oin hodi nuneāe bele minimiza dezafiu hirak neāebe mak nasaun ida neāe infrenta.
Seitor koperativa nudar sistema kiāik oan ida neāebe asimila iha fileira economia nia laran hahĆŗ husi lalaāok, estoria no movimento mundial neāebe mosu ho espontanidade ideia koāoperativa neāebe sistematiku no ideoloziku ideia koperativa neāe hodi responde situasaun ekonomia neāebe ema ida-idak hasoru, grupu neāebe ho rekursu kiāik labele halo kompetisaun ho situasaun ekonomia neāebe kompetatif iha merkadu rai laran no merkadu Internasional iha kontekstu dinamiku klobalizasaun nia laran.
Hakerek Naiān hakarak foāo razaun kona ba argumentu ida neāe katak āKoāoperativa nudar sistema idaā ho difinizaun katak nudar metodu ou estrategia hodi hetan objektivu. Definizaun ida neāe ita lori hodi harĆ© ba koāoperativa neāe rasik katak koāoperativa nudar metodu, modelu, neāebe estratejiku hodi responde nesesidade ekonomia urjente, ideia koāoperativa neāe mosu tamba impaktu husi revolusaun industria neāebe mosu iha Inglatera iha sekulu XVIII katak hamosu inspirasaun ida ba āMovimento Koāoperativa Mundialā, hahĆŗ husi neāeba kedas ema hotu konsidera koāoperativa nudar aimorik ida hodi kura problema ekonomia mundial ba sira neāebe ho ekonomia kiāik, harĆ© husi mudanƧa ekonomia mundial neāebe sempre laāo ho kompetisaun no la saudavel ho sira neāebe ekonomia kiāik no sira neāebe ekonomia boāot hamosu reaksaun ba ema hotu liu-liu ba sira neāebe ekonomia kiāik hodi konsentra liu iha seitor koāoperativa hodi muda sira nia kondisaun ekonomia neāebe sira infrenta, estrategia neāe korektivu no mais apropriadu ba sira neāebe mak ho ekonomia kiāik.
Tamba neāe Timor Leste buka estrategia ida neāebe adekuadu hodi dezemvolve sustemtabilidade ekonomia komunitariu mak hanesan meius ida hodi aseleira dezemvolvimentu komunitariu tamba modelu ida neāe kuaze nasaun hotu-hotu adopta hodi minimiza kestaun ekonomia rai laran no dezemvolvimentu komunitariu liu-liu nasaun sira kategoria terƧeiro Mundial, ba timor leste konsidera koperativa importante tebes hodi tau importansia no toma aksaun tamba konseptu ida neāe hetan legalidade no lezitimidade husi komponentes tomak iha rai ida neāe tamba pilar ida neāe hatuāur ona iha konstituisaun RDTL artigu 138 foāo garantia ba dezemvolvimentu ita nia koperativa.
Estadu Timor Leste liu husi Guvernu Fretelin no Guvernu AMP kria oi-oin koāoperativa iha timor laran tomak hahĆŗ husi Nasional toāo iha area rural (Remotes) konsidera pilar ida neāe, maibe nia impaktu ba sustemtabilidade dezemvolvimento ekonomia komunitariu sei sai nafatin interogasaun boāot ida ba ita hotu tamba hetan failansu barak liu-liu sai interogasaun ba Organizasaun Movimento Estudatnes Fakuldade Ekonomia Timor Leste (MEFE-TL), tuir ami nia prespektiva katak dezemvolvimento nivel komunitariu sei minimu teb-tebes ho ida neāe difisil ba ita atu hateten kresimentu dezemvolvimentu ekonomia nasional tamba wainhira dezemvolvimentu ekonomia ho fileira makro neāe saāe tamba saāe mos husi dezemvolvimento ekonomia nivel komunitariu ho fileira mikro tuir ekonomikamente katak povu nia ekonomia saāe mak foin bele hatene katak kresimentu ekonomia toāo iha neāebe ou saāe ba pursentu hira.
Agora harĆ© realidade iha teritoria Timor laran tomak liu-liu area rural (Romotes) dezemvolvimentu ekonomia komunitariu āStatisā la laāo, komunidade nivel suco, Aldeia la organizadu Adminitrasaun suco ladun fungsiona, konhesimentu autoridade lokal minimu atu halo dezenhu ka planu dezemvolvimentu ekonomia komunitariu, rekursu hirak neāebe iha suco, aldeia sub-Distrito ladun utiliza ho diak ida neāe mak kuandu ita husik bebeik povu nia moris mak nafatin hela deit, agora realiadde emjeral sai dezafiu boāot durante neāe mak hanesan: Rekursu Umanu, neāe importante tamba grupo koperativa, institusional sira, lideranƧa komunitariu ladun iha kualidade, kapasidade no abilidade atu jere koāoperativa neāe persiza atu hadia hikas, hodi nuneāe kapasidade atu jere organizasaun koāoperativa bele efisiente no efectivu liu. Tamba neāe mak koāoperativa hirak neāebe guvernu hariāi no komunidade rasik tengki mate iha dalan klaran, segundu pontu kona ba kapasidade institusional ida neāe bele harĆ© husi sikun diferente: falta regulamentu internal iha koāoperativa internal ba grupu koāoperativa sira, valor institusional husi guvernu ka instituisaun kompetente ba koāoperativa sira sei minimu liu, tantu husi menbru koāoperativa rasik sidauk efektivu tamba mekanismu atu kontribui ba sira nia koāoperativa rasik ladun iha partisipasaun tamba laiha regulador ambiente neāebe klaru, ikus liu ba terƧeiru pontu kona ba kapital; koāoperativa hirak neābe mak hariāi husi guvernu no grupu komunidade rasik persiza finanƧeiru neāebe natoāon hodi ajuda koāoperativa kikoan sira neāebe sei persiza kontribuisaun husi parte kompetente.
Hakerek Naiān hakarak produz hanoin balun sobre alternativas ou metode hodi hasaāe kresimentu ekonomia komunitariu, atu hateten katak seitor koāoperativa hanesan meius apropriadu hodi responde lalaāok dezemvolvimentu ekonomia komunitariu neāebe sei minimu teb-tebes, dala barak ona Guvernu implementa ona koāoperativa iha teritoria Timor laran tomak liu husi ministeriu dezemvolvimentu ekonomia Instituisaun IADE durante foāo fornesimentu ba komunidade liu-liu kapasitasaun ou treinamentu kona ba sustemtabilidade koāoperativa oinsa utiliza rekursus hirak neāebe iha hanesan: Rekursu humanu, FinanƧeiru, produsaun (Hasil-hasil Bumi), material no seluk-seluktan.
Depois de implementasaun treinamentu, kapasitasaun hirak neāe la iha kontinuasaun ho planu aksaun de implementasaun programa husi komunidade rasik tamba falta de akompahamentu ou monitorizasaun husi guvernu tamba neāe laiha sustemtabilidade ba hirak neāebe guvernu fornese ona hanesan formasaun ka kapasitasaun hodi dezemvolve sustemtabilidade koāoperativa iha futuru.
Tuir lolos monitorizasaun laāo depois de implementasaun koāoperativa inklui treinamentus hirak neāebe foāo ba grupu koāoperativa tomak iha timor leste monitorizasaun importante ba guvernu hodi hatene komunidade ka grupu hirak neāebe iha interese hodi dezemvolve seitor koāoperativa atu nuneāe ita bele hatene katak failansu, dezafiu komunidade nian no saida mak ita persiza kontribui hodi konsolida ou bele mos haluan seitor koāoperativa ida neāe hodi garantia sustemtabilidade dezemvolvimento komunitariu, suporta finanƧa, material, fasilita treinamentu tan no buka hatene difikuldades internal koāoperativa neāebe sira hariāi.
Hau hanoin ida neāe parte dalan ida mos atu dezemvolve seitor koāoperativa iha futuru, hakerek naiān hakarak hateten sai frakezas husi parte guvernu nian liu-liu husi ministeriu kompetente ba programa dezemvolvimentu seitor koāoperativa iha Timor Leste, katak wainhira forma koperativa no treinamentu hirak neāebe foāo laiha cross chek katak depois de foāo treinamentu ba koāoperativas sira la iha programa kontinuasaun ba koāoperativa refere, ida neāe hanesan ita āsoe batar ba manu ā hili ka la hili neāe kestaun imi nian ida mak problema boāot no defisil ba ita atu halo formulasaun ou analizasaun kona ba mudanƧa seitor koāoperativa iha futuru.
Maioria povu Timor Leste nia vida iha agrikultura neāe katak sira sei la ses husi koāoperativa, no komunidade barak liu mak ho vida negosiu liu husi bisnis, forma grupo koāoperativa atraves ho sira nia kbiāit rekursus neāebe iha ida fali mos guvernu tengki harĆ© seitor integradu sira hanesan seitor infrasktrutura, elektricidade hodi fasilita tipu produsaun neāebe grupu koāoperativa produz hodi lori ba merkadu no orientasaun produsaun ba merkaduria bele sufisiente hodi nuneāe bele responde nesesidades komsumedores. Koalia kona ba dezemvolvimentu komunitariu sei la ses husi seitores koāoperativa neāebe bele hakbiāit komunidade ka grupu negosiu sira hodi moris mesak mos bele responde rasik sira nia ekonomia no sira nia bisnis ida neāe nudar dalan hodi formula dezemvolvimentu komunitariu.
Hakerek Naiān: Alumni Estudantes Fakuldade Ekonomia UNTL (Studu Dezemvolvimentu)
Numeru Telefone: +670-77380210
Email: comp_corro@yahoo.com
3 - 0
20 ANOS DA CONSULTA POPULAR Na televisĆ£o do Brasil -GloboNews
20 ANOS DA CONSULTA POPULAR Na televisĆ£o
do Brasil - GloboNews MilhƵes de telespectadores assistiram a reportagem
especial produzida pela assessoria de comunicaĆ§Ć£o social do MCAE - Ministro
Coordenador dos Assuntos EconĆ³micos, com apoio do CAMSTL-Centro Audiovisual Max
Stahl Timor-Leste. A GloboNews Ć© o canal noticioso de maior prestĆgio e
audiĆŖncia da TV brasileira. A reportagem foi veiculada no Programa āGloboNews
Internacionalā que estreou na sexta-feira 13 e estĆ” sendo reexibido. Em Nova
Iorque e no Rio de Janeiro, os comentaristas do programa ressaltaram a
experiĆŖncia positiva das NaƧƵes Unidas, o apoio incondicional de Portugal Ć
causa timorense e a visita do lĆder histĆ³rico Xanana GusmĆ£o ao Brasil nos
primeiros anos da IndependĆŖncia de Timor-Leste.
#Like #Share #Subscribe
1 - 0
Empresa de comunicaĆ§Ć£o e notĆcias